Ishodi učenja

Prihvatiti provjerenu metodologiju određivanja međuljudskih odnosa i upravljanja kadrovskim resursima na brodu (posadom), te karakteristike socijalnih sustava u pomorstvu i socijološko ponašanje pomoraca unutar složenijih i brojnijih društvanih sustava.

Kompetencije koje se stječu

Uvesti studente u razmišljanje o Sociopsihologiji kao jednoj od prijepornih tema uopće. Sustavno uvođenje u središte praktične Sociopsihologije. Stjecanje osnovnih znanja iz područja teoretske i praktične Sociopsihologije, odnosno da studenti nauče i prihvate provjerenu metodologiju određivanja međuljudskih odnosa i upravljanje kadrovskim resursima na brodu (posadom), te karakteristike socijalnih sustava u pomorstvu i socijološko ponašanje pomoraca unutar složenijih i brojnijih društvanih sustava.

Sadržaj

Fundamentalne odlike sociološko-psihološkog života ljudi, kao produkt razumnog i stvaralačkog odnosa čovjeka spram društvu i prirodi. U današnjem vremenu opće globalizacije i terorizma neizmjerno su važni sociologija i psihologija odnošaja kako pojedinaca tako i pojedinih društvenih grupa unutar suvrmenog društva. Posebnu skupinu sačinjavaju pomorci koji zbog specifičnosti rada i života koje nosi njihov poziv – pomorac – i te kako trebaju poznavati sve oblike sociopsiholoških normi koje iziskuje rad u struci. Uzimajući u obzir različitost kultura koje sa sobom nose različiti članovi posade prevažno je da student – budući pomorac – zna prepoznati i prihvatiti te različitosti. Osnovna obilježja radnih grupa, karakteristike međuljudskih odnosa u grupi i njihova uvjetovanost, tehnološke promjene i njihove posljedice na odnose u grupi. Problematika grupe, struktura, rukovođenje, upravljanje, vođenje, tehnološki utjecaj na pojedinca i grupu. Ljutski rad, radna sposobnost čovjeka, rad i tehnološki procesi, motivacija čovjeka i grupe ljudi, vrednovanje ljudskog rada, uvjeti rada, nesreće na radu, umor. Psihopatološke pojave, vrste, uzroci, posljedice, suzbijanje. Osnovni cilj je taj da student sociopsihološke različitosti prepozna kao bogatstvo (nikako kao ugroženost), i u tom smislu odredi svoje socijalno ponašanje prema drugima.

Preporučena literatura

1. 1.Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate.
2. 2.Hewstone, M. i Stroebe, W. (2002). Uvod u socijalnu psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. 3.Pennington, D.C. (2004). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura

1. Deaux, K., Dane, F.C. i Wrightsman, L. S. (1993). Social Psychology in the 90's. Pacific
2. Grove, California: Brooks/Cole Publishing Company.
   Myers, D. G. (1993). Social Psychology. New York: McGraw Hill.
3. Pećnik, N. (2003). Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Naklada Slap.

Franzoi, S. L. (2000). Social Psychology. McGraw-Hill Higher Education.